Biti prvi na Guglu – predavanje na konferenciji ”Nisi na internetu, ne postojiš?”

Predavanje ”Biti prvi na Guglu” na konferenciji ”Nisi na internetu, ne postojiš?”, 25-27. oktobra na Zlatiboru u organizaciji Saveza Studenata FON-a, održao je Milenko Srećković, osnivač Spektrum kooperative, programerske i SEO agencije.

kako biti prvi na guglu
Predavanje ”Kako biti prvi na Guglu” na konferenciji ”Nisi na internetu, ne postojiš?” održanoj 25. oktobra na Zlatiboru.

Savez studenata Fakulteta organizacionih nauka, pod pokroviteljstvom Fakulteta organizacionih nauka i kompanije MTS – Telekom Srbija, deveti put po redu organizovao je Konferenciju studenata organizacionih nauka. Konferencija se, tradicionalno, održala na Zlatiboru, u studentskom odmaralištu „Ratko Mitrović”, u periodu od 24. do 28. oktobra 2019. Konferencija je kroz niz predavanja, panel diskusija i radionica omogućila delegatima sticanje znanja iz oblasti menadžmenta i informacionih tehnologija kao i sticanje novih veština i poznanstava. Kroz temu „Nisi na internetu, ne postojiš?” u centar pažnje je stavljena interakcija pojedinca i njegove karijere sa internetom. Njen zadatak bio je da učesnicima pruži iskustva, ideje i praktične savete stručnjaka iz mnogobrojnih sfera poslovanja usko vezanih za internet. Delegati su imali priliku da aktivno učestvuju na 9 predavanja, 3 radionice i panel diskusiji, i kroz stečena znanja sagledaju budućnost iz digitalnog ugla.

Biti prvi na Guglu

programer
Milenko Srećković, osnivač Spektrum kooperative (www.spektrum.rs), programerske i SEO agencije.

Milenko Srećković je osnivač programerske, marketinške i SEO agencije Spektrum kooperativa. Bavi se programiranjem, SEO optimizacijom, kao i analizom podataka. Na početku svog izlaganja, SEO optimizaciju je uporedio sa spremanjem za olimpijsku medalju i sa spremanjem ispita – znamo šta je potrebno da se uradi da bi se to postiglo, ali nema garancija da ćemo zaista i uspeti. Ostaje nam samo da sledimo najbolje prakse i standarde kvalitetne SEO optimizacije ukoliko želimo da se nađemo na prvoj stranici Gugla.

Tokom predstavljanja studija slučaja o različitim pretragama za koje je Spektrum kooperativa sajtove svojih klijenata rangirala na prvom mestu na Guglu, Srećković je istakao karakteristike koje su takvi sajtovi imali u pogledu bezbednosti, tehničke funkcionalnosti, korisničkog iskustva i sadržaja. Govorio je o tome kako je Spektrum kooperativa svoj sajt rangirala na prvom mestu za pretrage ”programerska firma”, ”prvi na guglu”, ”SEO agencija”, SEO firma”, i druge, i šta je bilo potrebno da bi se to postiglo.

milenko srećković zahvalnica

Kvalitetna izrada sajta i optimizacija sajta moraju da vode računa o Gugl standardima, jer Gugl želi da poboljša korisničko iskustvo svojih korisnika tako što će im u prvim rezultatima pretraga prikazivati najkvalitetnije sajtove i najrelevantniji sadržaj zato, da bismo bili prvi na Guglu neophodno je da se slede najbolje prakse i standardi SEO optimizacije, rečeno je na predavanju. Snimak predavanja ”Kako biti prvi na Guglu” možete pogledati ovde:

O SEO optimizaciji možete se informisati i preko Bloga Prvi na Guglu koji uređuje Spektrum kooperativa.

Gugl saveti – zašto ih više neće biti

Pre nego što počnem da se bavim temom (Gugl saveti), moram priznati da je ovo, u suštini, teorija zavere (kao što to mora biti većina zaključaka donetih na osnovu Guglovog), a naslov ovog teksta mogao je lako biti “Mogući razlog zašto Gugl, najčešće, verovatno ne daje savete o velikom broju velikih ažuriranja“.

Ovo je moja osobna misterija iz oblasti 51 (rekao bih da je verovatno lakše prodreti u namere američke vlade nego u Guglove), tako da ću odmah priznati da ova moja teorija (s kojom dosađujem kolegama već duže vreme) možda neće biti tačna sada – ali će gotovo sigurno biti istinita u narednih nekoliko godina. Moja teorija? Niko ne zna o čemu oni pričaju.

gugl saveti

Mašinsko učenje

Tokom poslednje decenije, mašinsko učenje se pojavilo među nama u skokovima, a velike tehnološke kompanije odigrale su veliku ulogu u tom napretku ulažući novac u njega. Ali ono što je verovatno bio najuticajniji razlog brzog napretka koji je ova industrija doživela je usvajanje metode neuronske mreže mašinskog učenja – metode koja je odigrala ulogu u pobedi IBM-ovog Vatsona na Jeopardi kvizu i u Guglovom identifikovanju mačaka u neobeleženim video snimcima (teže nego što zvuči).

Dugo vremena, pretpostavljalo se da će Veštačka inteligencija, roboti ili vaša lična naučno-fantastična silikonska inteligencija po izboru biti programirana iz temelja od strane ljudi, kompjuterskih naučnika ili razigranih hakerskih genija koji neće igrati po pravilima. Međutim, kao i kod većine stvari, ono što nas je zadržavalo u mestu, bili smo mi sami. Čak i najviši intelekti koji su pokušavali da u potpunosti programiraju veštačku inteligenciju nisu mogli uspešno da proizvedu ništa više od vrlo ograničene inteligencije – stvari koje su samo nešto malo više od običnih alata.

Neuronske mreže, metoda računanja slobodno zasnovana na mrežama u životinjskim mozgovima, omogućila nam je da uklonimo sebe sa sopstvenog puta – omogućavajući mašinama da uče kroz brzu iteraciju. Neuronske mreže nemaju potrebu za ljudskim učiteljima; oni su mešavina međusobno povezanih puteva koji obavljaju posao – i dok mi možemo da procenimo koliko dobro oni rade taj posao (kao što to, u mojoj zaveri, rade Guglovi “Procenjivači kvaliteta”), nismo sposobni, u najvećem delu , da opišemo kako je tačno taj posao obavljen. Kao što možete videti na donjem dijagramu – možemo da kontrolišemo ulaz, možemo da posmatramo izlaz, ali je stvarni proračun skriven.

neural network

Pojednostavljenom analogijom objašnjeno, to je kao da možemo da stavimo jaja, brašno, mleko, šećer i maslac u kutiju i da iz te kutije možemo nekoliko trenutaka kasnije da uzmemo kolač – i dok možemo da definišemo proces koji je od sastojaka napravio kolač, nemamo načina da ga poznajemo sa sigurnošću.

Evo linka ka videu mog omiljenog Jutjubera, CGP Grey-a, čiji je video o mašinskom učenju odličan udžbenik. Međutim, sve ovo dovelo je do koncepta koji je u srcu moje teorije zavere.

Gugl patenti

Ako neko od vas prati rad Billa Slawskog – bivšeg advokata koji se okrenuo SEO-u i postao autoritet za Guglove patente – gledali ste širenje patenata odobrenih Guglu u poslednjih pet godina koji se izričito bave matematičkim zaključivanjem na osnovima korisničke interakcije i automatizovane procene kvalitete. Ovo uključuje patente kao što je sledeći za korišćenje CTR-a i drugih korisničkih interakcija radi poboljšanja rezultata pretrage.

In general, the subject matter described in this specification can be embodied in a computer-implemented method that includes determining a measure of relevance for a document result within a context of a search query for which the document result is returned, the determining being based on a first number in relation to a second number, the first number corresponding to longer views of the document result, and the second number corresponding to at least shorter views of the document result; and outputting the measure of relevance to a ranking engine for ranking of search results, including the document result, for a new search corresponding to the search query. The subject matter described in this specification can also be embodied in various corresponding computer program products, apparatus and systems.

Ove informacije kombinovane sa patentima koji opisuju proces uključen u kreiranje ontologija i otkrivanje entiteta da bi se utvrdila ekspertiza i autoritet (nešto što je možda igralo ulogu u očiglednom povećanju važnosti brenda u nekoliko najnovijih ažuriranja), pružaju Guglu neophodne alate za omogućavanje primene algoritma mašinskog učenja na rezultatima internet pretrage.

Bez obzira da li je to sada slučaj ili nije, neizbežno je da će mašinsko učenje u jednom trenutku određivati rezultate koje ljudi vide. I da će procenjivanje potencijalno hiljadu faktora rangiranja koje će imati na raspolaganju, varirati tako široko i tako nekonzistentno u svim industrijama da će biti nemoguće da bilo ko objasni tačnu metodologiju za određivanje rangiranja. Ažuriranja će se javljati tako često da čak ni Bari Švarc neće moći da objavi članke dovoljno brzo. Crna kutija Gugl algoritma već jeste, ili će uskoro biti, crna kutija čak i za inženjere koji rade na njemu.

Šta to znači za SEO

Iako Gugl nikada nije bio preterano transparentan oko ažuriranja svojih algoritma, bar bismo dobili savete kao što su ’’tanan i loš kvalitet sadržaja’’ ili ’’neprirodni profili linkova’, i iako možemo videti obaveštenja kada se novi faktor rangiranja doda u miks ili kada se manualno promeni procenjivanje – kao što je to bio slučaj sa promenom u vezi sa na mobilnim telefonima ili brzinom sajta – svakodnevni rad algoritma, i njegovo skoro kontinuirano unapređenje, postaju sve neprozirniji.

Kao takvo, skoro fanatična opsesija koju mnogi SEO eksperti imaju sa određivanjem, imenovanjem ili definisanjem fluktuacija u rezultatima pretrage postaće sve uzaludniji (iako to nije isto što i analiza – grupna analiza će uvek biti vredna, ali ne i trka da se uoči i imenuje novo ažuriranje). Umesto toga, moraćemo da stremimo ka sve finije doteranim strategijama za svaku pojedinačnu industriju – nešto što može dovesti do dalje specijalizacije nekih agencija i rastućeg trenda da veliki brendovi razvijaju interne timove.

Pozitivna strana ovoga je da će, iako može postati još teže da se SEO optimizacija sajta uradi dobro, to osigurati da dobra SEO optimizacija bude u većoj potražnji.

Šta to znači za SEO tehnike

Fokus poslednjih nekoliko ažuriranja je, sa pouzdanom doslednošću, bio povezan sa kvalitetom sajta – sa „ekspertizom, autoritetom, poverenjem’’, dobrim trojstvom na koje se treba usmeriti za budućnost industrije. Kao takve, postoje stvari koje će se morati promeniti, stvari koje će postati više ili manje važne, i mnoštvo razlika između industrija, ali postoji nekoliko stvari koje će biti dosledne u potrazi, među kojima su:

  1. Linkovi će uvek biti važni – ali odakle oni dolaze biće mnogo važnije

Izgradnja ili uspostavljanje ontologija je fraza na koju ćete bez sumnje naići – sa sve većom regularnošću – i linkovi će igrati ulogu u tome. Definicija ontologije je:

[A] skup pojmova i kategorija u predmetnoj oblasti ili domenu koja pokazuje njihove osobine i odnose između njih.

U tom smislu, linkovi će biti vezivno tkivo između ovih kategorija i koncepata, a vi ćete morati da osigurate da su brendovi za koje radite ili sa kojima radite uspostavljeni unutar postojećih industrijskih ontologija i da ih oblikuju. Iz tog razloga, važnost mesta gde se link postavlja moraće da se izračunava na nov način. Iako je ranije autoritet sajta bio najvažniji (često ga izračunava DA – Domain Authority), to će postati sekundarno u odnosu na relevantnost oblasti iz koje dolazi link.

Recimo da imate vebsajt za prodaju auto delova sa sadržajem koji je stručno napisan, lepo targetiranim ključnim tekstom i značajnim autoritet sajta – ako je link ka tom vašem sajtu postavljen na sajtu koji se pretežno bavi kuvanjem, biće manje koristan za brend u celokupnoj ontologiji industrije od onog koji dolazi sa sajta koji je upola dobro napisan, za polovinu manjeg autoriteta, ali koji je u potpunosti usmeren na auto delove. Izračunavanje relevantnosti linka počeće da uzima u obzir relevantnost cele oblasti iz koje dolazi link, a ne samo paragraf koji okružuje link ili sam ključni tekst.

  1. Vaša ekspertiza će uvek biti važna – stoga kreirajte ekspertske entitete

Odluka o tome da li ćete da tretirate celokupan brend ili pojedinačne zaposlene, proizvode ili usluge kao entitet zavisiće od brenda, iako mislim da će kombinacija obe strategije verovatno biti najuspešnija. Ali ovi entiteti će davati signale koje vaš sajt komunicira u vezi sa ekspertizom i autoritetom vašeg brenda; to znači da ćete se morati fokusirati na izgradnju veza sa industrijskim publikacijama i industrijom u celini.

Deljenjem znanja i mišljenja – ne samo na sopstvenom sajtu, već i na onima koji su važni za potrošače i druge članove industrije – možete izgraditi mrežu brenda ili pojavljivanja imena koji vas uspostavljaju kao željeni autoritet da bi se dobro rangirali za različite pretrage. Dozvolite svojim zaposlenima da izgrađuju svoj profil u industriji, osigurajte da vaš sadržaj nosi vaš potpis i, zauzvrat, oni mogu da prenesu svoj autoritet na vaš sajt.

your website

Međutim, kako je već navedeno, ovo nije primenjivo samo na pojedince – entitet je jednostavno nešto o čemu možete obavestiti Gugl i ponuditi ‘dokaz’ o tome. Kao takvi, možete izgraditi entitete bilo čega u razumnom smislu i uspostaviti njihove veze sa vašim brendom i industrijom.

  1. Strukturirani podaci će postati još važniji dok se mašine uče

Mi znamo da je šema važna – iako ona u ovom trenutku nije bitna, njeno uključivanje je uvek korisno i postaće sve važnije (sve dok, u nekom trenutku, ne shvatimo da se više ne koristi).

Razlog za to je da, kako stvari stoje, ova vrsta mašinski čitljivih informacija je neverovatno korisna. Iako će algoritam postati pametniji, on će se neko vreme osloniti na strukturirane podatke kako bi pomogao da se raščlane informacije koje stavljamo na internet. Iz tog razloga, biće važno da osigurate da vaš brend bude u toku sa odgovarajućom industrijskom markom. Iako je savet uvek bio da se piše za ljude a ne za robote, istina je da moramo da uradimo i jedno i drugo.

Sposobnost Guglovog algoritma da razume prirodni jezik daleko nadmašuje ono što je bilo sposobno čak i nakon uvođenja Hummingbirda, ali je još uvek nesavršeno – pa je važno koristiti <em>  za naglašavanje i <strong> za važnost, da označimo koji su sadržaji napisani da bi bili izgovoreni, da označi koji sadržaj je članak a koji je opis proizvoda. Iako nijedno od njih samo po sebi nije faktor rangiranja, niti bi samostalno moglo da poboljša rangiranje, ukoliko, implementacijom svih ovih promena, učinite vaš sadržaj lakše raščlanjivim od strane algoritma, to će se odraziti i na vaš rejting na Guglu.

Vokabular koji je šema razvila za precizno prenošenje mašinama širokog spektra informacija već je opsežna, ali stalno raste. Potrebno je uložiti svaki napor kako bi se osiguralo da ste vi i vaš sajt u toku sa najnovijim šemama dostupnim u industriji u kojoj poslujete, kao i da budete u toku sa najboljom HTML praksom.

Pročitajte još i: Šta Gugl zaista želi? (Gugl saveti)

Rezime

Ono što možemo reći zasigurno da je Gugl algoritam, ili da će u nekom trenutku u bliskoj budućnosti, biti praktično neshvatljiv, osim onoga što ćemo zaključivati iz posla koji obavlja. Gugl će možda moći da ga usmeri – i to je razlog zašto bi QRG (Quality Rating Guidelines – Uputstva za kvalitet rejtinga) trebalo da bude priručnik za digitalne marketare – ali Gugl neće biti u mogućnosti da ponudi savete o poboljšanju vašeg rangiranja, već će njihovo određivanje biti na digitalnim marketarima koji će morati da analiziraju i uporede beleške za određivanje najboljih strategija za brendove i njihove industrije.

Međutim, postoji ograničen broj tehnika koje će opstati u čitavom spektru industrija, a među njima su uspostavljanje ontologija, stvaranje entiteta i pravilna implementacija strukturiranih podataka. Sve ostalo će morati da bude prilagođeno barem svakoj pojedinačnoj industriji, ako ne svakom pojedinačnom klijentu.

Džon Varner, 16. maj 2019.

Izvor: semrush.com, prevod: Prvi na Guglu.

Džon Varner

Džon je interni marketar u Click Consultu gde provodi vreme prikupljajući sertifikate za industriju, promišljajući kodove, kujući strategiju i pišući članke o svim aspektima pretraživačkog marketinga.

Iako je magistrirao iz oblasti kreativnog pisanja i sa obrazovanjem pretežno u vezi sa sadržajem, Džon je bio privučen tehničkom stranom SEO-a – razvijajući strast prema podacima, istraživanju, interaktivnosti, veštačkoj inteligenciji i glasovnoj pretrazi.

Džon se povremeno pojavljuje na blogovima različitih digitalnih i marketinških sajtova, uključujući i redovne članke na blogu Click Consult, objave u kvartalnom magazinu za pretraživački marketing ‘Benchmark’, govori na raznim konferencijama o pretraživanju i digitalnom marketingu i povremeno je vodio podkast on.click (i ponovo će u nekom trenutku – kad vreme bude dozvolilo).

”Nisi na internetu, ne postojiš?” – 24-28. oktobra na Zlatiboru

Savez studenata Fakulteta organizacionih nauka, pod pokroviteljstvom Fakulteta organizacionih nauka i kompanije MTS – Telekom Srbija, deveti put po redu organizuje Konferenciju studenata organizacionih nauka. Konferencija se, tradicionalno, održava na Zlatiboru, u studentskom odmaralištu „Ratko Mitrović”, u periodu od 24. do 28. oktobra.

nisi na internetu, ne postojiš?

Cilj Konferencije je da kroz niz predavanja, panel diskusija i radionica omogući delegatima sticanje znanja iz oblasti menadžmenta i informacionih tehnologija kao i sticanje novih veština i poznanstava. Kroz temu „Nisi na internetu, ne postojiš?” u centar pažnje se stavlja interakcija pojedinca i njegove karijere sa internetom. Njen zadatak je da učesnicima pruži iskustva, ideje i praktične savete stručnjaka iz mnogobrojnih sfera poslovanja usko vezanih za internet. Delegati će imati priliku da aktivno učestvuju na 9 predavanja, 3 radionice i panel diskusiji, i kroz stečena znanja sagledaju budućnost iz digitalnog ugla.

Na koji način izgraditi brend na društvenim mrežama? Koliko je zaštita podataka zapravo značajna? Koja su to zanimanja proistekla iz svakodnevnog kontakta sa internetom i kako doći do prvog posla putem njega? Ovo su samo neke od tema koje će obeležiti ovogodišnju Konferenciju studenata organizacionih nauka.

Prijave traju od 5. do 10. oktobra na sajtu ssfon.rs. Sve aktuelnosti vezane za Konferenciju možete ispratiti na Fejsbuk stranici Konferencija studenata organizacionih nauka i Instagram profilu kson__.

Prijavi se i otkrij možemo li danas zaista postojati ukoliko se ne nalazimo na mreži!

Milenko Srećković je osnivač programerske, marketinške i SEO agencije Spektrum kooperativa.
Bavi se programiranjem, SEO optimizacijom, kao i analizom podataka.💻
Na #kson9 ćemo ga slušati u svojstvu predavača a on će nam pojasniti kako to da baš mi budemo prvi na Guglu!🤔💡

Dejana Nikolić je saradnik u nastavi na Fakultetu organizacionih nauka na Katedri za marketing menadžment i odnose s javnošću, i savetnik za marketing kompanije Smart Match Solutions. U svom dosadašnjem poslovnom iskustvu radila je kao marketing menadžer u IT kompaniji Softis, zatim kao rukovodilac marketing projekta za američku kompaniju Genesis. Bila je marketing menadžer agencije Student Adventures, kao i marketing asistent kompanije Retail Group Balkans za tržište Balkana, a potom i marketing direktor kompanije Smart Match Solutions.
Učestvovala je na projektu „Unapređenje marketing-logističkih procesa i institucionalnog identiteta Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu”. Bila je i istraživač na projektu Evropske Unije. Autor je preko 30 naučnih radova. Trenutno je na doktorskim studijama na Fakultetu organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu, gde je odbranila pristupni rad na temu „Razvoj konceptualnog okvira upravljanja marketingom u kreativnim industrijama”. Karijeru je započela angažovanjem u svojstvu marketing producenta na Studiu B.
Dejana je vodila kampanje iz oblasti marketinga, za klijente iz korporativnog sektora, javne uprave i međunarodnih organizacija. Bila je predavač i organizator velikog broja domaćih i inostanih stručnih i naučnih skupova, konferencija i seminara.😊

Ove godine, Dejana će imati priliku da nam kroz predavanje približi kako to da (pre)živimo ulogovani.💡

Janja Jovanović je stručnjak u oblasti digitalnog marketinga čija se područja ekspertize prostiru od internet marketinga i komunikacije pa sve do prodaje.
Cilj joj je da kompanijama i pojedincima pruži pomoć pri razvoju i implementaciji internet marketing straregije, povećanju broja korisnika, ali i izgradnji svog brenda i optimizaciji svog prisustva na internetu.

Janja je takođe vešta u deljenju znanja sa drugima kroz svoje serije radionica i obuka.
Na ovogodišnjoj Konferenciji će imati priliku da na nam na kreativan, jednostavan i pitak način prenese znanje koje ćemo odmah moći da primenimo. 📚💡

Una Ratković je šef Službe za digitalni marketing i administraciju online sadržaja u kompaniji Telekom Srbija. U svetu komunikacija i digitalnog marketinga je već 10 godina.
Trenutno pohađa doktorske studije kulture i medija na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, a novi mediji su njena inspiracija.💫
Kroz predavanje na ovogodišnjoj Konferenciji, Una će nam približiti šta to propuštamo u karijeri ukoliko nismo na internetu!🤔💡
Vidimo se!👋🏻

Nikola Komazec je student Ekonomskog fakulteta u Beogradu na smeru Ekonomska analiza i politika. Tokom studija uređivao je studentski časopis MonopolList gde počinje više da se interesuje za medije i marketing. Od 2015. do 2018. godine bio je i deo uredništva časopisa MozaIQ, zvaničnog glasila Mense Srbije. U to vreme počinje samostalno da se edukuje o Internet marketingu a zatim i o kriptovalutama, što ga je dovelo do angažovanja u blockchain startapu Balkaneum. Tokom poslednje dve godine aktivno se bavi promocijom blockchain projekata putem interneta. U isto vreme, svakodnevno je aktivan na LinkedIn-u, što mu je donelo nove poslovne ponude i kontakte. Od skoro ima i svoj blog na kojem objavljuje edukativne tekstove i deli znanje i iskustvo sa drugima.😊

Na ovogodišnjoj Konferenciji kroz zanimljivo predavanje Nikola će sa nama podeliti svoja iskustva i objasniće nam koliko internet može biti značajan u pronalasku prvog posla. 💡

„Skoro 10 godina pažljivo pratim kakav uticaj u svetu imaju Facebook i Instagram i pošto sam zaljubljena u marketing i sve ono što nam u pogledu njega pružaju društvene mreže, svoje znanje i veštine iskoristila sam kao odličnu podlogu za posao menadžera društvenih mreža. Poslednjih nekoliko godina sam veoma uspešno vodila svoju marketing agenciju kroz koju je prošlo preko 50 klijenata čije sam biznise uspela da podignem i unapredim.
Pošto mi posebnu satisfakciju pruža pomaganje drugima, prenošenje znanja i davanje „vetra u leđa” – posvetila sam se edukaciji drugih i kreirala radionice i kurseve u nadi da ću i ostale ljude podučiti kako da pravilno koriste društvene mreže kako bi imali dobre poslovne rezultate.” – za sebe je rekla Andrijana Božić, naš sledeći predavač na #kson9. Ona će sa nama podeliti kako svoju ideju i zamisao možemo pretvoriti u posao i žašto je važno za naš biznis da postojimo na internetu. 📚💡

Koliko je zaštita podataka zapravo značajna i jesmo li zaista zaštićeni onda kada tako mislimo?🤔
Nenad Zarić je stručnjak za bezbednost sistema i trenutno je zaposlen na poziciji Security Engineer u kompaniji Seven Bridges. Pored toga što je radio na Fakultetu organizacionih nauka, uspešno je hakovao kompanije kao što su Uber, Twitter, Snapchat, Spotify, Paypal i druge, a na ovogodišnjoj Konferenciji studenata organizacionih nauka, predstaviće nam se temom „Neko vas posmatra”.🕵️

Šta Gugl zaista želi

Mnogi tragaju za SEO trikom koji bi njihov sajt postavio na sam vrh rezultata Gugl pretrage, odnosno da bude prvi na Guglu.

Istina je da takav trik ne postoji.

Ako postoji jedan SEO faktor rangiranja koji sumira šta Gugl želi… to bi onda bilo dizajniranje namenjeno krajnjem korisniku (stvarnoj osobi) a ne namenjeno internet pretraživaču.

Razmotrimo ovo malo detaljnije.

spektrum kooperativa
www.spektrum.rs

Izazov pisanja za čoveka

Nije lako napraviti sadržaj za slobodnomisleće i kompleksno ljudsko biće. Ili da razumemo šta se dešava u umu osobe dok čita vaš sadržaj. Gugl je proučavao ove faktore od kada je napravljen pre nekih 20 godina.

Trenutno smo daleko od perioda kada je SEO optimizacija bila zasnovana na spamovanju ključnim rečima. I od kreiranja savršene dužine sadržaja, stvaranja relevantnih back-linkova. I drugih fizičkih faktora koji su korišćeni da bi se stranica bolje rangirala.

Našli smo se u novom digitalnom dobu. Ljudi još uvek nailaze na iste stare izazove. Želimo stvari brzo, da budu lake za konzumiranje, kupovinu jednim klikom. Korisničko putovanje nije tako pravolinijsko. Stoga, sa ovim na umu, ako bismo mogli da simuliramo kako pretraživači misle i deluju.

Gugl želi da nagradi sajtove. Sajtove koji postižu ovo s obzirom na to da su zadovoljili svoje korisnike.

Da li su zaista našli to što su tražili?

Da li izgleda dobro na mobilnom telefonu?

Da li je munjevito brzo? (Pročitajte i: Ubrzati sajt – 4 razloga, kao i Brzina sajta kao najvažniji faktor SEO optimizacije)

Da li korisnici klikću i na sadržaj i na linkove?

Šta je sa backlinkovima i društvenim signalima, da li još neko govori o mojoj stranici ili samo ja?

To je model davanja Guglu onoga što želi.

Svi želimo da hakujemo Guglovu tajnu za rangiranje stranice.

Razvio sam ovu prezentaciju pre nekoliko godina kada je bilo potrebno da svojim klijentima objasnim šta Gugl želi.

I zašto bi trebalo da dizajnirate na određeni način (za ljude).

Evo 4 komponente koje su neophodne ne samo da bi se dobro rangirali već da bi postali brend koji Gugl želi.

Komponenta broj 1 – POPULARNOST

Koliko je popularan vaš sajt?

Koliko poseta privlači vaš sajt?

Priča li se na drugim sajtovima o vašem sajtu i da li oni linkuju ka vama?

Šta je sa društvenim signalima. Postoje li neki drugi indikatori koji pokazuju da ste popularni?

Ako razmislite o tome, svaka televizijska mreža bi određeni sadržaj češće prikazivala ukoliko taj sadržaj ima svoje gledaoce. Gugl tretira naše sajtove na sličan način.

Backlinkovi su još uvek dobri i imaju efekta.

Usputna pominjanja vas kao osobe ili brenda takođe dosta pomaže.

Socijalna pominjanja Gugl takođe smatra veoma moćnim.

kako izabrati seo agenciju
www.spektrum.rs

Komponenta broj 2 – RELEVANTNOST

Sledeći zaključak je koliko je relevantan sadržaj vaše stranice i sajta za pretraživački termin internet korisnika? Da li slike stvaraju temu koje je razumljiva u ukupnom sastavu stranice. Gugl poseduje prepoznavanje slika.

Da li imena fajlova slika sadrže ključnu reč?

Postoje li meta oznake na stranici?

Da li se ključna reč sadrži u URL-u?

Da li su linkovi koji dolaze sa drugih sajtova povezani sa vašim sadržajem ili temom?

Šta je sa sajtovima koji pominju vaš sajt? I linkuju ka njemu.

Da li su ta pominjanja povezana sa vašom temom?

Ukoliko sadržaj nije relevantan za osobu koja za njim traga, onda ima nisku relevantnost i neće se naći u Guglovim vodećim rezultatima.

Trik je u tome da se sadržaj prikaže na način koji će zavesti korisnika.

I onda kada su već tu, očigledno je da je stranica relevantna za njih.

Komponenta broj 3 – ANGAŽOVANOST

Prva stvar koju Gugl proverava u rezultatima pretrage je da li ljudi klikću na sajt.

I ako se angažuju oko vašeg sajta, da li provode vreme čitajući vaš sadržaj, ili pritiskaju dugme za povratak? (Možete videti ovaj podatak u Gugl Analitici).

Da li proveravaju neke druge stranice, da li skroluju do dna stranice do linkova sa pozivom na akciju?

Da li je veb stranica tako brza i prilagođena za mobilne telefone ili nije? Angažovanost je kritična mera za razumevanje populanosti stranice.

Ako je brže i zgodnije za korisnika da pritisne dugme za povratak i da ode na sledeće rezultate, onda ćete ga izgubiti.

Komponenta broj 4 – POVERENJE

Postoji relativno novi faktor za rangiranje koji se zove ’’Rang poverenja (trustrank)’’.

On proverava koliko su vaša stranica i sajt vredni poverenja. I meri pominjanja vašeg sajta i stranice kako bi izračunao stepen poverenja. Da li je vaš sajt nov ili ste već mapu vašeg sajta poslali Guglu?

Postoje mnogi drugi faktori poverenja:

Gde hostujete vaš sajt?

Da li su backlinkovi ka vašem sajtu sa link farmi ili su oni stvarna pominjanja?

Da li je vaš biznis verifikovan na Google My Business stranici?

Novim sajtovima treba više vremena da se rangiraju.

Osim ako nemate slavnu ličnost da pomene vaš sajt u njenom obraćanju.

Poverenje je važno.

Ako vaš sajt ne uliva poverenje, neće se pojaviti u Guglovim vodećim rezultatima.

izrada sajta
www.spektrum.rs

Dodatno

Postoji dosta stvari koje su veoma važne za SEO. Posebno, tehnički aspekti koji bi pomogli kontekstualnom razumevanju, kategorizaciji i indeksovanju.

Takođe:

Morate da izgradite fantastičnu arhitekturu sajta.

Učitinite ga munjevito brzim.

Prilagodite ga mobilnom telefonu.

I imajte osnovne oznake na svom mestu.

Sve u svemu, svodi se na pružanje sjajnog korisničkog iskustva.

Petri Maatta (page1clients.com)

Ako vam je potrebna izrada sajta ili SEO agencija koja poštuje Gugl standarde prilikom optimizacije sajta, kontaktirajte Spektrum kooperativu (https://spektrum.rs/) na i-mejl: kontakt@spektrum.rs.